


ISBN: 978-86-519-3170-6
Format: 16,5 x 23,4 cm
Broj strana: 1016
Povez: tvrd povez
2970 din.
• Jovan Cvijić, Pešter na jugoistoku od Sjenice (1914)
• Borivoje Ž. Milojević, Pešter i Sjenica. Antropogeografska skica (1920)
• Radoslav LJ. Pavlović, Sjenica i Pešter (1948–1952, prvi put se objavljuje)
• Ejup Mušović, Pešter i njegovo stanovništvo u prošlosti (1980); O nekim zajedničkim običajima muslimanskog i pravoslavnog stanovništva Pešteri i Bihora (1979)
• Salih Selimović, Ostaci hrišćanskih tradicija kod muslimana u Srednjem Polimlju, Bihoru i na Pešterskoj visoravni (2006); Prezimena i njihovo poreklo na Sjeničko-pešterskoj visoravni (2019)
• Milisav Lutovac, Porodična zadruga na Pešteru u Staroj Raškoj (1973); Stočarstvo i stočarski život na Peštersko-sjeničkoj visoravni (1977)
• Vojin Vuković, Sjeničke kuće na točkovima (1939)
• Radmila Pavićević-Popović, Spomenka Milošević, Tuzinjski stanovi na Pešteri (1991)
• Jovan Krunić, Sjenica – nasleđena arhitektura i struktura plana varoši (1980)
• Jasna Bjeladinović, Komparativno određenje narodne nošnje srpskog i muslimanskog stanovništva unutar Sjeničko-pešterske visoravni i u odnosu na susedne i druge oblasti (1992)
• Olivera Vasić, Čobanske igre na Sjeničko-pešterskoj visoravni (2003)
• M. S. Filipović, Različita etnološka građa iz Sandžaka (1967)
• Pogovor: Borisav Čeliković, Istraživanja iz Sjenice i Peštera
Sjenička kotlina i Pešterska visoravan, koja se deli na Gornji i Donji Pešter, čine jedinstvenu predeonu celinu koja se naziva Sjeničko-pešterska visoravan, sa nadmorskom visinom iznad 1000 metara. Pešter je južno od planine Giljeve, Rasanskog polja i planine Ninaje, na jugoistoku se graniči sa predelom Štavice, na jugu Rožaja, a na zapadu Gornji Bihor i Korita u Polimlju. Sjeničko polje je severno od Peštera, između Raške na istoku, Moravičkog i Novovaroškog Starog Vlaha na severu i Polimlja na zapadu. Čitav predeo omeđavaju planine: Kruščica (1655 m) i Žilindar (1616 m) na jugu, Jadovnik (1734 m) i Zlatar (1627 m) na zapadu, Javor (1519 m) i Golija (1833 m) na severu i severoistoku. Pored planinskih venaca koji Sjeničko-peštersku visoravan, unutar celine nalaze se planine Ozren (1641 m), Giljeva (1617 m), Kilavac (1471 m), Homar (1461 m), Pometenik (1416 m), Suhar (1416 m), Ninaja (1362 m), Trojan (1351 m) i Jarut (1428 m), između kojih se nalaze tipična kraška polja sa naseljima: Peštersko, Boroštičko, Sjeničko i Koštan polje.
Predelu Sjenice i Peštera 137 naseljenih mesto, od kojih 101 pripada opštini Sjenica: Aliveroviće Bagačiće, Bare, Bačija, Bioc, Blato, Boguti, Božov Potok, Boljare, Borišiće, Boroviće, Breza, Brnjica, Buđevo, Vapa, Veskoviće, Visočka, Višnjeva, Višnjice, Vrapci, Vrbnica, Vrsjenice, Goluban, Gornje Lopiže, Goševo, Grabovica, Gradac, Grgaje, Doliće, Donje Goračiće, Donje Lopiže, Dragojloviće, Draževiće, Družiniće, Dubnica, Duga Poljana, Dujke, Dunišiće, Žabren, Žitniće, Zabrđe, Zaječiće, Zahumsko, Jevik, Jezero, Kalipolje, Kamešnica, Kanjevina, Karajukića Bunari, Kijevci, Kladnica, Kneževac, Koznik, Kokošiće, Krajinoviće, Krivaja, Krnja Jela, Krstac, Krće, Lijeva Rijeka, LJutaje, Mašoviće, Medare, Međugor, Milići, Papiće, Petrovo Polje, Plana, Poda, Ponorac, Pralja, Raždaginja, Rasno, Raspoganče, Rastenoviće, Raškoviće, Sjenica, Skradnik, Strajiniće, Stup, Sugubine, Sušica, Trešnjevica, Trijebine, Tuzinje, Tutiće, Uvac, Ugao, Ursule, Ušak, Fijulje, Caričina, Cetanoviće, Crvsko, Crčevo, Čedovo, Čipalje, Čitluk, Šare, Štavalj i Šušure. Predelu Peštera pripadaju 32 naselja opštine Tutin i to: Arapoviće, Baljen, Baćica, Boroštica, Braćak, Bujkoviće, Glogovik, Gradac, Gujiće, Gurdijelje, Guceviće, Devreč, Delimeđe, Dobri Dub, Đerekare, Jarebice, Koniče, Leskova, Melaje, Naboje, Noćaje, Plenibabe, Potreb, Pružanj, Ramoševo, Reževiće, Suvi Do, Točilovo, Čarovina, Čukote, Šaronje i Šipče. Ostala naselja opštine Tutin pripadaju predelima Raške, Starog Kolašina i Štavice. Jedno naselje predela pripada opštini Nova Varoš – Miševići, a tri naselja pripadaju opštini Prijepolje: Aljinovići, Gornje Goračiće i Karaula.
© 2023. Knjiga Knjiga